Lastovo

Lastovo je arhipelag koji se sastoji od 46 otoka i otočića, ukupne površine 56 kilometara kvadratnih.Glavni otok smješten je južno od Korčule, između Dubrovnika i talijanske obale. Otok prekriva bujna vegetacija , a u živopisnim valama zeleni se najčistije more u Dalmaciji.

Lastovo je arhipelag koji se sastoji od 46 otoka i otočića, ukupne površine 56 kilometara kvadratnih.Glavni otok smješten je južno od Korčule, između Dubrovnika i talijanske obale.Najbliži mu je Vieste u Italiji – 56 milja i Split – 60 milja. Otok prekriva bujna vegetacija ( sa Mljetom je najšumovitiji otok Jadrana ), a u živopisnim valama zeleni se najčistije more u Dalmaciji. Otok je sve do devedesetih godina XX stoljeća bio vojna baza i kao takav zatvoren za strane turiste. Na taj period podsjećaju napuštene kasarne i tuneli iskopani u živoj stijeni ( dva tunela su u moru). Danas na Lastovu živi oko 700 stanovnika koji se bave pretežno ribarstvom i poljoprivredom na tradicionalan način.

Lastovo ima bogatu povijest. Prvi povijesni narod koji ga je naselio bili su Iliri,zatim Grci (Ladeston), Rimljani(Ladesta), Hrvati(Lastovo). U srednjem vijeku Lastovo je bilo u sklopu Dubrovačke Republike i u tom periodu na otoku je bilo razvijeno sokolarstvo (dresiranje mladih sokolova). Prvi pisani dokument koji se odnosi na sokolarstvo je iz godine 1280, što znači da je sokolarstvo prisutno na Lastovu  možda i tisuću godina. Još i danas na nepristupačnoj stijeni Sokolina legu se (imaju gnijezda) sivi sokolovi.

Lastovčani su obučene sokole predavali u Dubrovnik kao dio poreza. Dubrovčani su ove sokolove izvozili u Napulj, a  iz Napulja su prodavani arapskim vladarima. U dubrovačkom arhivu sačuvana je priča o lastovskim i dubrovačkim plemićima,koji su nosili 16 sokolova u vice-kralju Napulja. Pošto je vrijednost jednog obučenog sokola bila vrlo velika, svaki je plemić svojom glavom odgovarao za svog sokola.

Za sve koji vole pješačenje u okolici Pasadura uređene su (tek toliko da budu prohodne) stare staze kroz šumu i polja, koje su prije služile lastovskim ribarima i težacima za put do svojih polja, odnosno od sela Lastova do uvala u kojima su držali barke i solili ribu.
Interesantna je i staza do Rače špilja (gdje su pronađeni arheološki artefakti iz neolita(4000-3000 g. prije naše ere) i do spilje Medvjedina, gdje su još prije 30 – ak godina živjele sredozemne medvjedice, dok nisu izgubile borbu s homo sapiensom